Скочи на садржај

Dom porodice Pavlović

Na gornjem Dorćolu - Zereku, u Gospodar Jevremovoj ulici broj 39, nalazi se kuća Pavlovića, koji je neprekidno čuvaju već 144 godine. U ovoj lepoj vili odvija se priča o  šest generacija porodice koju su činili poznati pravnici, diplomate,konzervatori,  umetnici, prevodioci, istoričari i darodavaci. Imali smo posebno zadovoljstvo da 8. decembra 2024. posetimo Dom porodice Pavlović, što nam je omogućio najstariji naslednik ove beogradske porodice, arhitekta Đorđe D. Pavlović, samostalni umetnik u penziji.

Porodična kuća Pavlovića  sagrađena je 1882. godine u neorenesansnom stilu. U ulaznom holu 7. marta, te godine, okružni načelnik Kosta St. Pavlović i njegova žena Anka, obeležili su završetak radova na kući  otkrivanjem  podnog mozaika  čiji je centralni motiv osmislio i uradio umetnik Vladislav Titelbah.

mozaik Vladislava Titelbaha,1882.

Od 2004. godine i konačnog iseljenja od svih sustanara, kao i kontinuirane obnove objekta, živi porodica Pavlović. U  suterenu i prizemlju deluje Kulturni centar – Dom porodice Pavlović, sa izložbom koja je otvorena za posetioce. Ovaj kulturni centar je osnovan 2005.godine dom, a porodični kustos tumači istoriju mesta, porodice i važnih događaja koji su se odigravali u poslednjih 150 godina.

Kuća sa baštom, zelenom oazom cveća, bršljana i voćaka, i najvrednijim hortikulturnim simbolom – najstarijim i najrazgranatijim beogradskim drenom, jedna je od malobrojnih izvorno sačuvanih ambijentalnih celina dunavske padine, sa karakterističnom brvnarom, fontanom sa skulpturom i drugim autentičnim mobilijarom koji spaja vredne multikulturalne i arheološke tragove ovog istorijskog podneblja.

Prikazana je zbirka etnografskih predmeta, posebno drvenog narodnog graditeljstva, grnčarije i ikona, a iz bogatog porodičnog arhiva mnoga važna dokumenta, priznanja, ordenje, fotografije i umetnička dela Pavlovića i njihovih prijatelja. Posebno su vizuelno obrađeni istaknuti članovi porodice.

Rodonačelnik Kosta St. Pavlović, rođen u Kragujevcu,  profesionalnu karijeru gradio je postepeno, najpre kao upravnik dvora kneza Milana u Paraćinu, a potom  kao načelnik valjevskog, knjaževačkog, i niškog okruga.   Od 1879. po odlasku Turaka postao je  upravitelj niške varoši . Preseljenjem u Beograd počeo je svoje političko delovanje u okviru Liberalne stranke Jovana Ristić

Njegova žena Anka takođe je bila društveno angažovana, pa je 1878.  osnovala i bila doživotna počasna predsednica  niškog Ženskog društva, preteče budućeg udruženja „Kola srpskih sestara“.

Njihov sin Stevan K. Pavlović, bio je dugogodišnji diplomata Kraljevine Srbije i SHS u Solunu, Parizu, Bukureštu i Berlinu. Tokom Prvog svetskog rata, kao šef Protokola, preneo je u Solun Državnu arhivu i vredne simbole srpske države. Isticao se svojim širokim interesovanjima i kao  prevodilac, pozorišni i muzički kritičar, crtač i violinista. Tokom svoje karijere imao je značajnu ulogu u uspostavljanju srpsko-francuskih odnosa, najpre kao  sekretar delegacije na Konferenciji mira u Versaju 1919, a potom i kao predsednik Društva prijatelja Francuske.

Najstariji unuk, Kosta St. Pavlović bio je pravnik, diplomata, istoričar, hroničar. najveći deo svog života proveo je u Engleskoj. Tokom Drugog rata bio je  sekretar Izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije u Londonu. Istovremeno je delovao kao predsednik Srpske crkvene opštine „Sveti Sava“ u Londonu i Udruženja srpskih pisaca i umetnika u izgnanstvu, i kao profesor osnivač i šef Slovenske biblioteke na Univerzitetu u Kembridžu.

Kosta St. Pavlović

Unuka Leposava - Bela St. Pavlović, bila je akademska slikarka i redovna profesorka Beogradskog univerziteta. Delovala je i kao prevodilac sa francuskog i  rumunskog jezika.  Zbog svojih zasluga u oblasti umetnosti, bila doživotna počasna predsednica Lade, udruženja umetnika južnoslovenskih naroda.

Štafelaj i lični predmeti Leposave Bele Pavlović

Treći unuk, dr arhitekta Dobroslav Bojko St. Pavlović,  konzervator manastira ambijentalnih istorijskih celina, profesor turizmolog zaslužan je za pokretanje ICOMOS-a – Međunarodnog saveta za spomenike i spomeničke celine u okviru UNESCO-a u Parizu kao ekspert drvenog narodnog graditeljstva i etnoparkova.

Knjiga Stevana K. Pavlovića, Balkan 1804-1945, London 1999.

Ovaj niz nastavlja se sa praunukom Stevanom K. Pavlovićem, profesorom emeritusom Univerziteta u Southamptonu, ekspertom za istoriju Balkana, redovnim članom Kraljevskog istorijskog društva.

Poseban kutak u Domu Pavlovića posvećen je sećanju na rođaka, profesora Slobodana V. Jovanovića, akademika, pravnika, književnika, istoričara, državnika.

U sadašnjoj aktivnosti Pavlovića izdvaja se čukununuk rodonačelnika Koste, pijanista Aleksandar Pavlović, koji je diplomirao na  Kraljevskom muzičkom koledžu u Londonu.
U okviru Doma porodice Pavlović deluje Udruženje Interkultura (www.afs.org.rs), član Evropske federacije za interkulturno učenje EFIL i svetske organizacije AFS interkulturni programi, realizujući razmene srednjoškolaca između 60 zemalja sveta.