Na gornjem Dorćolu - Zereku, u Gospodar Jevremovoj ulici broj 39, nalazi se kuća Pavlovića, koji je neprekidno čuvaju već 144 godine. U ovoj lepoj vili odvija se priča o šest generacija porodice koju su činili poznati pravnici, diplomate,konzervatori, umetnici, prevodioci, istoričari i darodavaci. Imali smo posebno zadovoljstvo da 8. decembra 2024. posetimo Dom porodice Pavlović, što nam je omogućio najstariji naslednik ove beogradske porodice, arhitekta Đorđe D. Pavlović, samostalni umetnik u penziji.
Porodična kuća Pavlovića sagrađena je 1882. godine u neorenesansnom stilu. U ulaznom holu 7. marta, te godine, okružni načelnik Kosta St. Pavlović i njegova žena Anka, obeležili su završetak radova na kući otkrivanjem podnog mozaika čiji je centralni motiv osmislio i uradio umetnik Vladislav Titelbah.
Od 2004. godine i konačnog iseljenja od svih sustanara, kao i kontinuirane obnove objekta, živi porodica Pavlović. U suterenu i prizemlju deluje Kulturni centar – Dom porodice Pavlović, sa izložbom koja je otvorena za posetioce. Ovaj kulturni centar je osnovan 2005.godine dom, a porodični kustos tumači istoriju mesta, porodice i važnih događaja koji su se odigravali u poslednjih 150 godina.
Kuća sa baštom, zelenom oazom cveća, bršljana i voćaka, i najvrednijim hortikulturnim simbolom – najstarijim i najrazgranatijim beogradskim drenom, jedna je od malobrojnih izvorno sačuvanih ambijentalnih celina dunavske padine, sa karakterističnom brvnarom, fontanom sa skulpturom i drugim autentičnim mobilijarom koji spaja vredne multikulturalne i arheološke tragove ovog istorijskog podneblja.
Prikazana je zbirka etnografskih predmeta, posebno drvenog narodnog graditeljstva, grnčarije i ikona, a iz bogatog porodičnog arhiva mnoga važna dokumenta, priznanja, ordenje, fotografije i umetnička dela Pavlovića i njihovih prijatelja. Posebno su vizuelno obrađeni istaknuti članovi porodice.
Rodonačelnik Kosta St. Pavlović, rođen u Kragujevcu, profesionalnu karijeru gradio je postepeno, najpre kao upravnik dvora kneza Milana u Paraćinu, a potom kao načelnik valjevskog, knjaževačkog, i niškog okruga. Od 1879. po odlasku Turaka postao je upravitelj niške varoši . Preseljenjem u Beograd počeo je svoje političko delovanje u okviru Liberalne stranke Jovana Ristić
Njegova žena Anka takođe je bila društveno angažovana, pa je 1878. osnovala i bila doživotna počasna predsednica niškog Ženskog društva, preteče budućeg udruženja „Kola srpskih sestara“.
Njihov sin Stevan K. Pavlović, bio je dugogodišnji diplomata Kraljevine Srbije i SHS u Solunu, Parizu, Bukureštu i Berlinu. Tokom Prvog svetskog rata, kao šef Protokola, preneo je u Solun Državnu arhivu i vredne simbole srpske države. Isticao se svojim širokim interesovanjima i kao prevodilac, pozorišni i muzički kritičar, crtač i violinista. Tokom svoje karijere imao je značajnu ulogu u uspostavljanju srpsko-francuskih odnosa, najpre kao sekretar delegacije na Konferenciji mira u Versaju 1919, a potom i kao predsednik Društva prijatelja Francuske.
Najstariji unuk, Kosta St. Pavlović bio je pravnik, diplomata, istoričar, hroničar. najveći deo svog života proveo je u Engleskoj. Tokom Drugog rata bio je sekretar Izbegličke vlade Kraljevine Jugoslavije u Londonu. Istovremeno je delovao kao predsednik Srpske crkvene opštine „Sveti Sava“ u Londonu i Udruženja srpskih pisaca i umetnika u izgnanstvu, i kao profesor osnivač i šef Slovenske biblioteke na Univerzitetu u Kembridžu.
Unuka Leposava - Bela St. Pavlović, bila je akademska slikarka i redovna profesorka Beogradskog univerziteta. Delovala je i kao prevodilac sa francuskog i rumunskog jezika. Zbog svojih zasluga u oblasti umetnosti, bila doživotna počasna predsednica Lade, udruženja umetnika južnoslovenskih naroda.
Treći unuk, dr arhitekta Dobroslav Bojko St. Pavlović, konzervator manastira ambijentalnih istorijskih celina, profesor turizmolog zaslužan je za pokretanje ICOMOS-a – Međunarodnog saveta za spomenike i spomeničke celine u okviru UNESCO-a u Parizu kao ekspert drvenog narodnog graditeljstva i etnoparkova.
Ovaj niz nastavlja se sa praunukom Stevanom K. Pavlovićem, profesorom emeritusom Univerziteta u Southamptonu, ekspertom za istoriju Balkana, redovnim članom Kraljevskog istorijskog društva.
Poseban kutak u Domu Pavlovića posvećen je sećanju na rođaka, profesora Slobodana V. Jovanovića, akademika, pravnika, književnika, istoričara, državnika.
U sadašnjoj aktivnosti Pavlovića izdvaja se čukununuk rodonačelnika Koste, pijanista Aleksandar Pavlović, koji je diplomirao na Kraljevskom muzičkom koledžu u Londonu.
U okviru Doma porodice Pavlović deluje Udruženje Interkultura (www.afs.org.rs), član Evropske federacije za interkulturno učenje EFIL i svetske organizacije AFS interkulturni programi, realizujući razmene srednjoškolaca između 60 zemalja sveta.










Priredili: Sofija Jovanović i Sergej Kampe