Скочи на садржај

VAZNESENJSKA CRKVA

Vaznesenjska crkva se nalazi u uUlici Admirala Geprata 19, u neposrednoj blizini sačuvanog Amama kneza Miloša u sklopu izgubljenog Konaka.

Reprezentativni kvart Beograda sa važnijim državnim insitucijama između današnjih ulica Kneza Miloša, Nemanjine, Balkanske i Admirala Geprata, začet je je još u vreme kneza Miloša 1829.godine izgradnjom Kneževog dvora u Savamali. Zidanje dvora sa propratnim pomoćnim objektima kuhinje, zgradom za poslugu i amamom, završeo je, uz mnogo odlaganja, krajem 1837. godine.

U blizini su se gradile i važne državne institucije, između ostalih i zgrada Sovjeta(vlade), vojne kasarne i zgrade ministarstva finansija.
Vaznesenjska crkva sagrađena je na inicijativu mitropolita Mihaila i kneza Mihaila Obrenovića, kao vojna crkva u sklopu Velike kasarne, čiji se ostaci još nalaze u blizini zgrade starog Generalštaba.

IZGLED

Vaznesenjska crkva podignuta je 1863. Izgrađena je u stilu romantizma, po ugledu na srpske srednjovekovne crkve moravskog stila. To je jednobrodna, petokupolna crkva, belo obojene fasade.

U unutrašnjosti crkve nalazi se ikonostas koji je oslikao poznati slikar romantizma Steva Todorović. Zidno slikarstvo rad je ruskog slikara Andreja Bicenka, autora zidnog slikarstva mnogih crkava širom Srbije. Poznato je da Uroš Predić prilikom rekonstrukcije crkve nadgledao radove izvođenja novog sloja fresaka 1937. godine.
Druga restauracija fresaka izvršena je 1962. i delo je akademskog slikara Jaroslava Kratine.

Zvonik crkve u porti hrama, izgrađen je u periodu između dva svetska rat. Među zvonima se nalazi i malo zvono Saborne crkve koje je, posle turske zabrane podizanja zvonara, prvo zazvonilo sticanjem nezavisnosti 1830. godine.

U porti crkve nalazi se i spomen- obeležje u vidu krsta, postavljeno u slavu svih Beograđana koji su na tom mestu stradali u šestoaprilskom bombardovanju Beograda 1941.

Pripremila : Ana Serafijanović