Скочи на садржај

AMBASADA REPUBLIKE TURSKE

GDE SE NALAZI

Ambasada  Republike Turske se nalazi na uglu ulica Kneza Miloša i Krunske u zgradi  br. 1.

ISTORIJAT

U sadašnjoj zgradi, ambasada se nalazi od 1933. godine. godine. Renoviranje zgrade počelo je 2014. godine, i dve godine kasnije ona je otvorena za rad. Zgrada današnje ambasada Turske, bila je nekada zgrada Vračarske zadrude, odn. u posedu porodice Veljković koja je bila njen većinski akcionar.

Godine 1912 godine plac na kome je bila skromna kuća u kojoj je jedno vreme boravio J. J. Zmaj, kupio je  Stojan Veljković, koji ju je prodao Vračarskoj zadruzi čiji je većinski bila porodica Veljković.

Sin Stojana Veljkovića, Vojislav Veljković zaslužan je što je u vrtu ove zgrade bila izložba skulptura-odlivaka renesansansnih dela. On je jedan je od prvih doktora pravnih nauka u Srbiji, ministar finansija koji je pokrenuo štampanje dinara. Veljković je bio i veliki mecena umetnosti, pa je tokom boravka u Parizu, naručio izradu odlivaka čija je izrada bila vrlo skupa, pa je Veljković dodatno morao da dobije i dozvolu pape Pija XI, i osigura posebne uslove čuvanja bronzanih odlivaka. Za replike Roba, Mojsija, statue Dana i Noći i drugih umetničkih dela Veljković je sagradio tzv Muzej u Birčaninonovoj ulici danas poznat pod imenom Paviljon Veljković.Vojislav Veljković je umro 1931. godine ne dočekavši završetak zgrade u Birčaninovoj.

Zgrada porodice Veljković u Birčaninovoj ulici

 

 

IZGLED

Ovaj objekat delo je arhitekte Živojina Nikolića, nastalom u arhitektonskom birou arhitekte Svetolika Mladenovića 1924. godine. Objekat je izveden u stilu akademizma sa 5 velikih fasadanih statua na vrhu zgrade. Ove statue je radila Vukosava Velimirović, prva srpska vajaraka. Skulpture predstavljaju Brodarstvo, Poljoprovredu, Domaćinstvo, Industriju, i Vinogradarstvo. Manje skulpture na fasadi uradio je Živojin Lukić.

Skulpture alegorije Poljoprivrede i plodnosti

SkulpturePo završetku Drugog svetskog rata, muzej sa delima je nacionalizovan, a kolekcija rasuta. Od 21 replike koja je stigla vozom iz Francuske, u Beogradu je sačuvano 18 statua. One su predate Fakultetu likovnih umetnosti, dok su dva manja dela u umetničkoj školi u Šumatovačkoj ulici. Zbirku su, osim odlikavaka, činile i slike, dela primenjenih umetnosti (porcelan, ćilimi i dr).

Unutrasnji izgled ambasade delimično je izmenjen rekonstrukcijom koja je izvedena 2014.godine. Ulaz u Ambasadu je na uglu ulica Kneza Miloša i Krunske, kao i sa dvorišne strane. U tom delu je reprezentativni deo ambasade, sa prijemnim salonom i memorijalnom postavkom posvećenom amabsadoru Galipu Balkaru.

Soba u amabasadi Republike Turske posvećena ubijenom ambasadoru

Naime, Balkar je bio ambasador Republike Turske u SFRJ, koji je u terorističkoj akciji ubijen 9. marta 1983. godine u centru Beograda. Atentat se dogodio u Resavskoj ulici, kada se automobil ambasadora zaustavimo na semaforu. Na zgradi u Resavskoj danas se nalazi memorijalna ploča u čast turskog ambasadora Galipa Balkara.

Ploča u čast turskog ambasadora Galipa Balkara, Resavska ulica, Beograd

BILATERALNI ODNOSI

Saradnja Srbije i Turske počinje drugom polovinom 19. veka. Bilateralni odnosi Kneževine Srbije i Turske su uspostavljeni 1879. godine.
Posle sticanja nezavisnosti na Berlinskom kongresu 1978. godine, Srbija dobija pravo na predstavnika u Carigradu. Jovan Antić je bio prvi srpski predstavnik, a prvi predstavnik nezavisne Srbije je bio političar i diplomata FIlip Hristić. Turska 1886. godine za predstavnika u Beogradu postavlja Jusufa Ziju Pašu.
Početkom 20. veka, odloženo je obnavljanje diplomatskih odnosa sa Turskom. Na to su uticali Prvi svetski rat, Grčko-Turski rat i nepotpisani međunarodni ugovori.
U periodu kraljevine SHS, diplomatski odnosi sa Turskom ponovo jačaju. Turska 1925. godine za poslanika šalje Jusuf Hikmet Beja. Godine 1926. država SHS u Carigrad kao poslanika stavlja Tihomira Popovića. Formiranjem Balkanskog pakta 1934. godine, Jugoslavija je sa Turskom, Grčkom i Rumunijom napravila vojno-politički savez gde su se članice međusobno pomagale. Taj pakt je doprineo tome da dodatno učvrstimo veze sa navedenim saradnicima. Zbog toga su 1939. diplomatski odnosi podignuti na nivo ambasada, pa je te godine prvi ambasador postao Ilija Šumenković, dok je prvi turski ambasador bio Tefik Kamil Koperler.
Saradnja Turske i SFRJ u posleratnom periodu nastavila je da se razvija, a odnosi sa Turskom su posebno napredovali početkom 21. veka.

Zgrada amabasadae Turske

Učesnici projekta BEOgradska avanTURA imali su priliku da obidju  ambasadu Republike Turske 19. 06. 2022. godine. Tom prilikom su razgledali zgradu ambasade uz stručno vodjenje savetnika za obrazovanje ambasade Turske Mehmeta Jilmazata i imali mogućnost da slikaju sve prostorije i  umetničke vrednosti u njima.

Staua žene sa svitkom i olovkom

 

 

 

Pripremile: Angelina Mladenović i Marija Popović