Скочи на садржај

MUZEJ SAVREMENE UMETNOSTI

GDE SE NALAZI?

Za lokaciju Muzeja Savremene umetnosti odabran je Novi Beograd tj. ušće Save u Dunav, naspram Beogradske tvrđave. Okolina je ispunjena travnjacima i dugačkim drvoredima.

ISTORIJAT

Muzej savremene umetnosti u Beogradu je otvoren 20. oktobra 1965. godine, mada delatnost Muzeja počinje jos od 1958. godine kad je aktom Saveta za kulturu Narodnog odbora grada Beograda doneta odluka o osnivanju Moderne galerije - ustanove čiji je zadatak bio da prati razvoj jugoslovenske savremene umetnosti. Izvršno veće SR Srbije odlučuje da za potrebe Moderne galerije sazida zgradu koja bi zadovoljila moderne muzeološke principe.

Za prvog upravnika novog Muzeja postavljen je Miodrag B. Protić, slikar i autor značajnih izložbi, knjiga i tekstova iz oblasti istorije jugoslovenske i srpske moderne umetnosti.

Muzej je počeo sa radom u potkrovlju zgrade na Obilićevom vencu 5, gde je započelo formiranje institucije i akvizicija umetničkih dela. Najveći broj dela bio je u privatnim zbirkama, pa je započeo period otkupa ovih dela širom bivše Jugoslavije.

Mesto za muzej izabrano je na obali reke Save 1960 godine, kada je otočela gradnja po projektu arhitekata Ivana Antića i Ivanke Raspopović. Istovremeno je u zgradi u Pariskoj 14. projekovana i Galerija Muzeja savremene umetnost. Tu zgradu projektovao je arh. Mirko Jovanović, a Galerija je ubrzo počela sa radom.

IZGLED

Zgrada Muzeja savremene umetnosti predstavlja jedno od najznačajnijih ostvarenja posleratnog jugoslovenskog graditeljstva i najznačajniji primer muzejskih objekata na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Zgradu muzeja su projektovali Ivan Antić i Ivanka Raspopović 1965. godine. Svrstava se među zanimljive primere muzejske arhitekture u svetu. Zgrada Muzeja proglašena je za kulturno dobro” 1987. godine i podleže odgovarajućoj zaštiti Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda.

Spoljašnja forma sastoji se od šest zasečenih dvospratnih kubusa sa izjednačenačenom linijom krova. Kubusi su zarotirani u odnosu na pravougaono prizemlje pod uglom od 45 stepeni. Spoljašnjim izgledom Muzej podseća na kristalne oblike. Zgrada je okružena parkom u kojem se nalaze dela najznačajnijih jugoslovenskih vajara 20. veka.

ENTERIJER

Zidovi enterijera su obloženi belim mermernim pločama, a nagnute krovne površine prekrivene su staklom čime je omoguceno adekvatno dnevno osvetljenje izložbenog prostora. Jedinstven i istovremeno složen unutrašnji prostor, bez vertikalnih pregrada i koridora, podeljen je na pet izložbenih nivoa povezanih stepenicama. Ti nivoi neprimetno prelaze jedan u drugi, tako da je  omogućeno da se sa viših nivoa mogu posmatrati eksponati i na nižim nivoima. Posetiocima je takođe, na taj način omogućeno lako kretanje kroz celokupan prostor muzeja.

Vrednost Muzeja savremene umetnosti u Beogradu leži u  činjenica da je to prva namenski građena zgrada muzeja u Beogradu. Autori su za projekat muzeja nagrađeni Oktobarskom nagradom grada Beograda za arhitekturu 1965. godine. Takođe, Ivan Antić je dobitnik i Sedmojulske nagrade za životno delo 1969. godine i Velike nagrade arhitekture SAS za 1984. Ovo delo autoru je donelo i članstvo u SANU 1976. godine.

Pripremile: Maja Milović i Sofija Jovanović