Скочи на садржај

NADBISKUPIJA

GDE SE NALAZI?

Na adresi Svetozara Markovića 20, u zgradi koja je sagrađena 1884. godine i koja je svojevremeno predstavljala sedište austrijskog poslanstva u Beogradu, danas se nalazi Beogradska nadbiskupija.

ISTORIJAT

Jednospratnica sa  vrtom, čiji je autor  nepoznat, sagrađena je u stilu akademizma osamdesetih godina 19. veka. Nije poznato za koga je sagrađena, ali se zna da je bila rezidencijalni objekat, koji je Austrougarska otkupila za svoje poslanstvo oko 1900. godine, kada joj je dodato i dvorište.

Nakon Prvog svetkog rata, Sveta stolica je 1926. godine, uz saglasnost vlade SHS , kupila ovo zdanje za svoje potrebe.

Od 1981 godine zgrada ima status spomenika kulture u Republici Srbiji.

 

SPOLJAŠNJI IZGLED

Fasada zgrade je ukrašena je neorenesansim elementima u stilu akademizma. Severna  fasada koja je okrenuta ka  vrtu je slično dekorisana.

Zajedno sa Crkvom Krista kralja iz 1888. godine, za koju se veruje da je delo arhitekte Jovana Ilkića,  baštom i zgradom parohijskog doma iz 1926. godine, zgrada Beogradske nadbiskupije čini jedinstvenu prostorno-funkcionalnu celinu.

UNUTRAŠNJOST

Zgrada je 2002. godine temeljno obnovljena, pa je unutrašnjost dobila nov izgled predviđen za kancelarijske poslove  i sakralnu namenu.

 

U prizemlju se nalazi kapela Pohoda koja je ukrašena mozičkom dekoracijom koja je delo slovenačkog umenika Marka Ivana Rupnika. Centralni mozaik prikazuje temu susreta Bogoridice i Jelisavete, majke Jovna Krstitelja koja simbolično ukazuje na susret Pravoslavne i Katoličke crkve.

Neposredno uz kapelu nalazi se dvorana Evropa, koja je namenjena javnim susretima. I ovaj prostor je ukrašen moziakom koji je Rupnikovo delo iz 2006. godine. Na mozaiku se oko centralnog Hristovog lika nalaze sveci-zaštitinici Evrope.

Na spratu se nalaze službene prostorije Nadbiskupije: mali salon za prijeme sa slikom sv. Ćirila i Metodija. U holu su izloženi portreti svih beogradskih nadbiskupa, a stepenište je dekorisano vitražom M. I. Rupnika.

Između Crkve Krista Kralja i zgrade Nadbiskupije je tzv. Bogorodičin vrt u čijem središtu je skulptura Bogorodice sa Hristom.

 

 

ZNAČAJ

U ovoj zgradi odigrali su se važni istorijski događaji  Srbije, posebno oni vezani za izbijanje Prvog svetskog rata, jer je u njoj bilo smešteno Austro-ugarsko poslanstvo.

U ovoj zgradi iznanada je preminuo ruski poslanik Nikolaj Hartvig, koji je došao kod Vladimira fon Gizlingena, austrougarskog poslanika u Srbiji posle atentata na  Franca Ferdinanda.  Po nezvaničnim informacijama njemu je pozlilo posle rasprave sa austrougarskim poslanikom. Smrt Nikolaja Hartviga izazvala je brojne spekulacije, pa je na sahranu na Novom groblju, gde se i danas nalazi njegov grob, došlo preko 80 000 ljudi. 

Upravo u ovoj zgradi, nekoliko dana kasnije, 25. jula 1914. godine predsednik vlade Nikola Pašić  predao je srpski odgovor austrijskom poslaniku Fon Gizlingenu na austrougarski ultimatum. Taj odgovor čuvao se u trezoru koji i danas postoji u Nadbiskupiji.

Pripremila: Sofija Jovanović