Skip to content

MEMORIJALI U BEOGRADU

MEMORIJALI

Memorijali su mesta kolektivnog sećanja na događaje u kojima su ljudi stradali pojedinačno ili masovno. Obuhvataju groblja, memorijalne komplekse, logore iz Drugog svetskog rata, mesta NATO bombardovanja, kao i lokacije atentata, političkih ubistava i drugih nasilnih događaja koji su obeležili istoriju grada i države.

Ova mesta svedoče o prelomnim istorijskim trenucima, političkim sukobima, društvenim tenzijama i posledicama nasilja. Istovremeno, ona podstiču razmišljanje o tome kako političke, ideološke i identitetske podele utiču na živote građana i oblikuju kolektivno sećanje.

Kategorija obuhvata i lokacije na kojima su materijalni tragovi istorijskih događaja uklonjeni, izmenjeni ili nikada nisu obeleženi. Njihovo odsustvo otvara pitanje šta grad bira da pamti, a šta vremenom nestaje iz kolektivnog sećanja.

NATO BOMBARDOVANJE

Tokom proleća 1999. počeli su vazdušni napadi NATO snaga na tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju. Procenuje se da je tokom 78 dana bombardovanja poginulo između 1.200 i 2.500 ljudi, dok je ukupna materijalna šteta procenjena na više desetina milijardi dolara.

PRVI SVETSKI RAT

Nastanak vojničkih grobalja u Evropi i Beogradu predstavljao je posledicu ogromnog broja stradalih boraca u Prvom svetskom ratu.Danas se procenjuje da u svetu postoji više od 4.000 vojnih memorijalnih grobalja, koja čuvaju uspomenu na pale vojnike i svedoče o razmerama ljudskih žrtava i istorijskim događajima tog perioda.

DRUGI SVETSKI RAT

Beograd je tokom Drugog svetskog rata bombardovan dva puta — 1941. godine od strane avijacije Trećeg Rajha i 1944. godine od strane savezničke avijacije. Oba napada izazvala su velika razaranja grada i veliki broj civilnih žrtava.

NOVO GROBLJE
OSLOBODIOCI BEOGRADA
LOGOR STARO SAJMIŠTE
LOGOR TOPOVSKE ŠUPE
VOJNA GROBLJA
NEMAČKO VOJNO GROBLJE
MUZEJ BANJIČKOG LOGORA
UBISTVO PREMIJERA ĐINĐIĆA
UBISTVO KRALJA ALEKSANDRA OBRENOVIĆA
UBISTVO NOVINARA SLAVKA ĆURUVIJE
UBISTVO BRISA TATONA
UBISTVO ROMSKOG DEČAKA
UBISTVO TURSKOG AMBASADORA

Koordinator i administrator stranice: Milena Marković, istraživač: Teodora Danilović, istraživač: Mina Novaković