Скочи на садржај

SABORNA CRKVA

GDE SE NALAZI?

Saborna crkva, odnosno Crkva Svetog Arhangela Mihaila nalazi se preko puta Patrijaršije Srbije, blizu Konaka Knjeginje Ljubice i kafane „Znak pitanja“, u Ulici kneza Sime Markovića. U toku plovidbe Dunavom možete zapaziti ovo velelepno zdanje, koje predstavlja jedan od glavnih simbola Beograda.

ISTORIJAT

Saborna crkva ili katedralna crkva predstavlja glavnu gradsku hrišćansku crkvu na čijem je čelu episkop (kod pravoslavaca) ili biskup(kod katolika). U gradu može da postoji samo jedna saborna/katedralna crkva. Saborna crkva u Beogradu predstavlja glavnu (prestonu) crkvu Beograda, a nalazi se  preko puta Patrijaršije.

Saborna crkva, pogled iz amabsade Francuske

Beogradska Saborna crkva je građena od 1837. do 1840. godine na mestu stare crkve iz 1728. godine. Još od XVI veka na ovom mestu je postojala crkva posvećena istom patronu – arhanđelu Mihailu. Radove su, prema planovima Fridriha Kverfelda, izvodili pančevački graditelji.Crkva je sagrađena u stilu neoklasicizma kao jednobordna građevina sa visokim zvonikom nad zapadnim pročeljem i polukružnom apsidom na istoku. Preuzimanje ovakavog tipa stila verske građevina, karakteristične za arhitekturu Karlovačke mitropolije, značilo je ugledanje Beograda ka evropskim trendovima. Zgrada crkve građena je kao monumentalno zdanje i ona predstavlja najveću zgradu podignutu u vreme Kneževine Srbije. Njena osnova je u obliku pravougaonika dužine 45m i širine 19,6m. Konstrukcija crkve sačinjena je iz tri celine: zidne priprate, naosa i oltarskog prostora. Sadašnja fasada restaurisana je u drugoj deceniji 20. veka, kada se i menjao deo krovne konstrukciji. Krajem 2003. i početkom 2004. godine nad zapadnim pročeljem postavljeni su mozaici sa predstavom patrona crkve.Ispred glavnog ulaza u crkvu nalaze se grobovi Dositeja Obradovića i Vuka Karadžića, dok su uz zidove naosa smeštene grobnice knezova Miloša i Mihaila Obrenovića i crkvenih velikodostojnika

UNUTRAŠNJOST

Unutrašnja dekoracija je u potpunosti dovršena 1845. godine, kada je hram i osvećen. Unutrašnji prostor podeljen je na tri celine: pripratu (dužine 10m i širine 19m), ispod koje se nalazi kripta (podzemni prostor gde se čuvaju svete stvari-relikvije i mošti); naos ( dužine 27m i širine 19m) koji ukrašavaju freske poznatog slikara Dimitrija Avramovića. Ispred oltaskog prostora se nalazi raskošan ikonstas koji je delo vajara Dimtrija Petrovića, sa ikonama koje su takođe delo Dimitrija Avramovića. Celokupna unutrašnost je izvedene u neoklasicističkom stilu. U crkvi se čuva bogata riznica starih ikona, zlatarskih predmeta, starih štampanih knjiga i drugih predmeta iz XVII i XVIII veka. U sakralnoj topografiji Beograda Saborna crkva je od svog podizanja zauzimala najistaknutije mesto. Igrala je značajnu ulogu u mnogim istorijskim događajima. Tokom XIX veka u Sabornoj crkvi je obavljano miropomazanje svih srpskih vladara pre stupanja na presto, a neki od njih su tu i krunisani.

The nave

IKONOSTAS

Nacrt za ikonostas izradio je poznati vajar Dimitrije Petrović koji je  radove izveo  u Beču pa su tada u bečkoj i peštanskoj štampi izašli pohvalni tekstovi o izgledu.  Rađen je u raskošnoj drvorezbarskoj dekoraciji sa pozlatom. Na njemu postoji podela na tri glavna dela,   donje, srednje i gornje zone. Vertikalna podela izvršena je pomoću korintskih stubova. Pozlaćeni delovi nalaze se na dverima iznad okvira ikona, i na bočnim lukovima.ve ikone delo su poznatog neoklasicističkog slikara Dimtrija Avramovića. On je poznati portreista iz krugova bliskih Vuku Karadžiću koji ga je za ovaj posao preporučio knezu Mihajlu.

Dimitrije Avramović je rođen 1815. a umro je 1855 u Novom Sadu. Pisao je o umetnosti, obilazio srednjovekovne manastire, i sjajno slikao. Njegove zidne slike u neoklasicističkom stilu pokrivaju celokupan prostor svoda crkve. Dimitrije Avramović je ove slike radio od 1841-1845.godine (4 godine kao Mikelanđelo Sikstinsku kapelu!). Dimitrije je pokazao izuzetnu veštinu u kompozicijama velikih dimenzija sa brojnim figurama. Oslikao je 22 zidne kompozicije u tehnici ulja na dobro pripremljenoj podlozi. Površina oslikanih zidova iznosi 628 kvadratnih metara (duplo manje od Miklenađelove Sikstinske kapele). Ipak, stvarno je veliko ime našeg slikarstva!

Pripremila: Bogdana Novaković