GDE SE NALAZI?
Botanička bašta Jevremovac se nalazi u Takovska 43.
ISTORIJAT
Botanička bašta osnovana je 1874. na predlog naučnika Josifa Pančića, i zaslugom kralja Milana Obrenovića koji je poklonio porodično imanje. On je samo zahtevao da se vrt zove po njegovom dedi Jevremu,bratu miloša Obrenovića. Tako je nastao Jevremovac, botanički vrt oko 5 hektara i gotovo 1.000 vrsta biljaka.
Botanička bašta „Jevremovac“ ima kulturno-istorijske i arhitektonske vrednosti. To je prva i do danas jedina botanička bašta u Srbiji.
IZGLED
Velika staklena bašta doneta je u delovima 1892. godine iz Drezdena i sastavljena na sadašnjem mestu. Sastoji se od dva krila povezana centralnom kupolom i zauzima prostor od oko 500 m². U vreme izgradnje bila je jedna od najvećih i najlepših u ovom delu Evrope. Izrađena je u duhu evropskih staklenika s kraja XIX veka, sa elementima akademizma, romantizma i secesije.
Kompleks Jevremovca čini otvoreni deo sa različitim vrstama drveća i biljaka, Institut za botaniku, Staklena bašta i Japanski vrt . Japanski vrt u Botaničkoj bašti je poklon Ambasade Japana. Ovaj vrt je otvoren 18. maja 2004. godine, a finansiran je kroz japanski program kulturnih i duhovnih donacija. Projekat su realizovali srpski pejzažni arhitekti Vera i Mihailo Grbić, a vrt je zamišljen kao prostor koji odražava japansku tradiciju i estetiku.
Unutar Botaničke bašte već skoro 30 godina stoji nedovršeni objekat Instituta za botaniku Biološkog fakulteta, koji se konačno privodi svojoj nameni. Izgradnja objekta započeta je 1995. godine bez građevinske dozvole, konstrukcija je završena 1996, ali objekat nikada nije legalizovan.
Objekat je nepravilnog oblika i podeljen je na dva konstruktivno nezavisna dela. Istočni, desni deo ima kružnu formu volumena i u njemu će biti smešten amfiteatar; a sastoji se većinom od suterena i prizemlja, dok je sprat manji deo ukupne strukture. Zapadni, levi deo je u pravougaonim formama, i obuhvata suteren, prizemlje i sprat. Procena vrednosti tendera iznosi 472 miliona dinara.
Unutar vrta koji je proglašen kulturnim i prirodnim dobrom nalaze se danas i spomenici Josfu Pančiću i Jevremu Obrenoviću.





