Skip to content

MUZEJ JOVANA CVIJIĆA

GDE SE NALAZI?

Muzej Jovana Cvijića se nalazi u Ulici Jelene Ćetković 5 na trgu Kopitareva gradina.

ISTORIJAT

Kuća Jovana Cvijića (1865-1927) osnivača moderne geografije u Srbiji, sagrađena je 1905. godine. Nekadašnja bašta ispred nje pretvorena je ubrzo u trg, koji je 1924. nazvan Kopitareva gradina, po slovenačkom slavisti i lingvisti Jerneju Kopitaru.

Prvi profesori beogradskog univerziteta, 1905. (Izvor: Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU)

Cvijić je istraživao Balkansko poluostrvo gotovo četiri decenije, predvodeći brojne ekspedicije i beležeći dragocene geografske, etnološke i antropološke podatke. Bio je jedan od prvih osam profesora novosnovanog Beogradskog univerziteta.

Svoje imanje zaveštao je i ostavio Srpskom geografskom društvu. Nakon Cvijićeve smrti 1927. godine, njegova supruga Ljubica nastavila je da živi u kući, a  kasnije je poklonjena Muzeju grada Beograda. Memorijalni muzej osnovan je 1965. godine, a tri godine kasnije otvoren je za javnost. Kuća Jovana Cvijića proglašena je kulturnim dobrom od velikog značaja 1963. godine. Poslednji konzervatorski radovi izvedeni su 2015/2016. godine.

IZGLED

Jovan Cvijić sagradio je svoju kuću prema sopstvenim zamislima, u stilu sa eklektičke arhitekture s početka 20. veka. Projekat kuće uradio je graditelj Sreten Stojanović, dok je za unutrašnju dekoraciju bio zadužen Dragutin Inkiostri Medenjak, umetnik poznat po svojim delima u stilu secesije.
Kuća je prizemna, sa složenim četvorovodnim krovom  i  visokim dimnjacima. Fasada je simetrično komponovana, sa bogatim dekorativnim ornamentima .

Kuća Jovana Cvijića, detalj

Ulaz u kuću, sa bočne strane, nastavlja se na baštu ograđenu kapijom od kovanog gvožđa, u kojoj se nalazi bista Jovan Cvijića.

Enterijer kuće spaja secesijske elemente s balkanskim etno motivima i simbolima nauke, stvarajući autentičan ambijent s početka 20. veka.
Prve tri prostorije, dzajnirane prema zamisli Dragutina Inkiostrija Medenjaka pažljivo su dekorisane u etno stilu. Na zidovima su slike i reljefni detalji koji spajaju elemente secesije i simbolične figure životinja.

U ulaznom holu je beli orao koji u kandžama drži čekić, simbol geodeta.

Beli orao u ulaznom holu

Iznad vrata  je sova, simbol nauke.

Sova, simbol nauke

Nameštaj je presvučen narodnim ćilimima,pa njihova tekstura doprinosi toplini ambijenta.

Svi detalji, uključujući luster, čiviluke su delo Inkiostrija.

Luster, dizajn Dragutina Inkuostrija Medenjaka

Pripremila: Hana Šuica