{"id":11858,"date":"2021-02-06T18:54:37","date_gmt":"2021-02-06T18:54:37","guid":{"rendered":"https:\/\/beotura.edukacija21.com\/?page_id=11858"},"modified":"2026-06-11T20:08:49","modified_gmt":"2026-06-11T20:08:49","slug":"ottoman-way-of-living","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/beotura.rs\/en\/ottoman-way-of-living\/","title":{"rendered":"TURSKI NA\u010cIN \u017dIVOTA"},"content":{"rendered":"
\n
\n
\n
\n
\n
<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n

<\/h3>\n

Nematerijalno kulturno nasle\u0111e osmanske civilizacije je bogato i utkano na razli\u010dite na\u010dine u svakodnevni \u017eivot stanovni\u0161tva Balkana i Beograda.<\/p><\/blockquote>\n

Ba\u0161tina se mo\u017ee\u00a0 prepoznati u izgra\u0111enim objektima, o\u010duvanim spomenicima, kulturi,\u00a0 jeziku (turcizmima<\/strong>), muzici, ishrani, obi\u010dajima i sl\u2026Po osvajanju Beograda, mnogo turskih re\u010di u\u0161lo je srpski jezik, ali su i srpske re\u010di nastavile da se koriste, pogotovo\u00a0 kada je re\u010d o toponimima. Tako su nazivi Vra\u010dar, Dedinje, Vi\u0161nica, Mirijevo, Mali i Veliki Mokri Lug, Kumodra\u017e ostali i posle turskog doba, dok su neki turski toponomi postali deo urbanog prostora Beograda: Avala, Bulbuder, Dor\u0107ol, Kalemegdan, Maki\u0161, Pa\u0161ino brdo, Rospi kapija Ta\u0161majdan, Terazije, Torlak, \u010cubura i \u010cukarica.<\/p>\n

U dana\u0161njem govoru ostao je\u00a0 veliki broj turcizama npr:\u00a0 \u010daj, jastuk, \u010dar\u0161av, jorgan, kapija, kom\u0161ija, itd\u2026 Kultura ishrane koja se usvojila ogleda se i danas u jelima kao \u0161to je npr. sarma, \u0111uve\u010d,\u00a0 pilav, burek, tur\u0161ija, halva, pekmez, \u0161erbet,\u00a0 baklava itd…<\/p>\n

Turcizmi u svakodnevici:<\/strong><\/p>\n

“U na\u0161em kom\u0161iluku <\/u>stanuje gospo\u0111a koja se bavi pletenjem \u010darapa<\/u>. Ima psa koji \u010desto tr\u010di po avliji<\/u>. Svakodnevno posve\u0107uje odre\u0111eno vreme odr\u017eavanju svoje ba\u0161te.<\/u>\u00a0 Prepoznatljiva je po svojim specijalitetima \u2013 ajvaru<\/u>, bureku<\/u> i ribljoj \u010dorbi<\/u>. Ranije je pekla i rakiju<\/u>.\u00a0 \u010cesto ide do du\u0107ana<\/u> koji je u blizini i ima obi\u010daj da se raspri\u010da sa ostalim mu\u0161terijama<\/u>. Njena kapija<\/u> je svake godine okre\u010dena u drugu boju. Na svom tavanu<\/u> \u010duva sanduk<\/u> pun starih uspomena. Svojim unucima \u010desto pri\u010da pri\u010de o hajducima<\/u>. I po kijametu<\/u> njoj ne\u0107e biti problem da ih poseti i obi\u0111e”.<\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n

OSMANSKO-BALKANSKI GRAD<\/strong><\/p>\n

\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>
Baklava, orijentalni kola\u010d<\/figcaption><\/figure>\n

 <\/p>\n

Odmah po osvajanju Beograda, Osmanlije su osnovali\u00a0 \u010dar\u0161iju-trgova\u010dki centar grada.<\/strong> O\u017eivljavanju i razvoju trgovine doprinela je prisutnost velikog garnizona i administrativnog aparata \u010dije su potrebe bile velike. Na Dunavu, isto\u010dno od glavnog pristani\u0161ta, nalazila se glavna gradska luka i brodogradili\u0161te. Na Savi nalazilo se vojno pristani\u0161te i njena luka. U Donjem gradu<\/strong> osnovano je muslimansko gra\u0111ansko naselje oko 1521. godine. Ipak se Beograd u prvim decenijama turske vladavine sporo razvijao. U popisu iz 1560<\/strong>-te godine potvr\u0111eno je postojanje 11 hri\u0161\u0107anskih mahala. Grad je sredinom 16. veka dobio prve monumentalne gra\u0111evine.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Tradicionalna turska Ili doma\u0107a kafa<\/figcaption><\/figure>\n

Popis, izvr\u0161en posle Beogradskog mira 1739<\/strong>, ukazuje na veliki promet kafe u tom periodu. Kafa<\/strong> je ina\u010de postala popularna u islamskom svetu ve\u0107 od 15. veka. Prva kafana u Istanbulu otvorena je 1555.godine. Beograd se izme\u0111u ostalog na\u0161ao na putu kojim se kafa od po\u010detka 17. veka iz Moke u Jemenu dopremala u Evropu. Tako je prva kafana u Beogradu zabele\u017eena ve\u0107 1616. godine.<\/p>\n

Trgovinu kafom na Balkanu preuzeli su Dubrov\u010dani, a u privani \u017eivot ona je u\u0161la tek od 18. veka kada se slu\u017eila i u hri\u0161\u0107anskim ku\u0107ama.<\/p>\n

Kafane <\/strong>se \u00a0spominju\u00a0 i me\u0111u imanjima zave\u0161tanim d\u017eamijama. Po kafani u sklopu \u0110umruk hana ozna\u010den je sokak koji je vodio od Dor\u0107ola prema Dunavu.<\/p>\n

Duvan koji je potekao iz Amerike, vrlo brzo je u\u0161ao u osmansku kulturu, pa je tradicijia ispijanja kafe dopunjena pu\u0161enjem duvana ve\u0107 od 17. veka. Duvan su pu\u0161ili i hri\u0161\u0107ani, a me\u0111u Srbima se pojavio i burmut ( fini aromatski prah napravljen od duvanskog li\u0161\u0107a koji se \u0161mr\u010de) u drugoj polovini 18. veka.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Ratluk, slatki\u0161 koji se servira uz kafu<\/figcaption><\/figure>\n

Na putu od Vidin kapije prema Dor\u0107olu nalazila se\u00a0Kazand\u017eijska \u010dar\u0161ija<\/strong>, <\/em>u istom kraju nalazili su se i Bit-pazar <\/strong>i <\/em>Avret-Pazar <\/strong>(prodavana stara roba i ku\u0107ne radinosti). Na prostrou ispred jugozapadnog dela Gornjeg grada, sa ju\u017ene i zapadne strane sme\u0161ten je bio At-pazar<\/em> namenjen prodaji konja, roblja i drugog ratnog plena.<\/p>\n

Beograd je bio poznat i po sebiljima<\/strong>– posebnom vrstom humanitarnih objekata koje su podizali dobrotvori i trgovci u prometnim ulicama i slu\u017eili su za napajanje prolaznika vodom. Najpoznatiji su: Mehmed-pa\u0161e Jahpa\u0161i\u0107a, Bajram-begov, Mehmed-pa\u0161e Sokolovi\u0107a, Ejnehan-begov i La\u010din sebilj.<\/p>\n<\/div>\n

<\/h4>\n

Pripremile: Ivana Pantovi\u0107 i Iva Pe\u0161i\u0107<\/a><\/em><\/h4>\n

 <\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nematerijalno kulturno nasle\u0111e osmanske civilizacije je bogato i utkano na razli\u010dite na\u010dine u svakodnevni \u017eivot stanovni\u0161tva Balkana i Beograda. Ba\u0161tina se mo\u017ee\u00a0 prepoznati u izgra\u0111enim objektima, o\u010duvanim spomenicima, kulturi,\u00a0 jeziku (turcizmima), muzici, ishrani, obi\u010dajima i sl\u2026Po osvajanju Beograda, mnogo turskih re\u010di u\u0161lo je srpski jezik, ali su i srpske re\u010di nastavile da se koriste, pogotovo\u00a0… Read More »TURSKI NA\u010cIN \u017dIVOTA<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":22,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"neve_meta_sidebar":"","neve_meta_container":"","neve_meta_enable_content_width":"off","neve_meta_content_width":70,"neve_meta_title_alignment":"","neve_meta_author_avatar":"","neve_post_elements_order":"","neve_meta_disable_header":"","neve_meta_disable_footer":"","neve_meta_disable_title":"","footnotes":""},"class_list":["post-11858","page","type-page","status-publish","hentry"],"wppr_data":{"cwp_meta_box_check":"No"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/beotura.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/11858","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/beotura.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/beotura.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/beotura.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/22"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/beotura.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11858"}],"version-history":[{"count":41,"href":"https:\/\/beotura.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/11858\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31264,"href":"https:\/\/beotura.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/11858\/revisions\/31264"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/beotura.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11858"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}